Upravljanje, demokratiza-cija i zajedništvo
“Ne smijete razmišljati o svijetu dobara kao o zemlji mlijeka i meda, već kao o pikniku kojem svi doprinose.” (Silke Helfrich)
Predstavničke demokracije su u krizi. Mnogi ljudi u zapadnim društvima su frustrirani politikom i mnogi ljudi su isključeni iz izbora jer nemaju “pravo” na državljanstvo. U solidarnom načinu življenja, svi ljudi bi trebali imati priliku svjesno oblikovati svoj život i sve što ih se tiče. To zahtijeva duboke društvene promjene i ukidanje hijerarhija.
U tom kontekstu demokratizacija znači i preraspodjelu. Pristup sudjelovanju jednako je važan u pogledu vremena i emocionalnih mogućnosti, kao i u pogledu obrazovanja te materijalnoj i društvenoj sigurnosti. Osim toga, zahtijeva odgovarajuće postupke donošenja odluka koji suzbijaju nejednakosti moći i omogućuju svim ljudima ravnopravno sudjelovanje. Međutim, mora se očuvati pravo da se ne mora svatko uvijek svim silama zauzimati za svoja prava (jer ne može ili ne želi).
Osim toga, trenutačno se demokratsko sudjelovanje proteže samo na nekoliko područja društva, a gospodarske aktivnosti uglavnom su iz njega isključene. Imperijalni način života organizira distribuciju dobara kroz privatno vlasništvo i maksimiziranje profita. U solidarnom načinu življenja, ljudi mogu koristiti dobra u skladu sa svojim potrebama bez kršenja potreba drugih.
Potonje se ogleda u načelima dobara. Klasična zajednička dobra su zajedničko korištenja zemlje ili zajedničko dijeljeno znanje, na primjer, na platformama kao što je Wikipedija. Međutim, dobra se određuju i načinom na koji se koriste: dobra se stvaraju kada ih oni koji su uključeni proizvode, održavaju i koriste zajedno. Oni su, dakle, uvijek društveni. Zajednička dobra također uvijek dolaze s orijentacijom prema potrebama i slijede načelo doprinosa umjesto razmjene.
Sadrži slike iz: Helfrich, Silke, Bollier, David (2019): “Frei, fair und lebendig – die Macht der Commons”. Bielefeld: Transcript Verlag. Illustration by Mercè M. Tarrés.
Mikroučenja
